DOPRINOSI

Doprinos znanosti o obrazovnim sustavima

Znanstveni doprinos Nikole Pastuovića interdisciplinarnoj znanosti o obrazovnim sustavima sadržan je u više radova i knjigama: Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja (1999.) te u knjizi Obrazovanje i razvoj: kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje (2012). U tim je djelima elaborirana interdisciplinarna znanost o obrazovnim sustavima temeljena na razumijevanju predmeta znanosti o odgoju što se sastoji u istraživanju cilj – sredstvo odnosa u edukaciji. Na temelju zakonitosti koje su otkrile temeljne obrazovne znanosti (psihologija, sociologija, politologija i ekonomika obrazovanja) objašnjeno je kako obrazovanje može doprinijeti razvoju osobe i društva i kako društvo usmjerava razvoj obrazovanja. U tom sklopu prikazani su mogući doprinosi obrazovanja održivom gospodarskom, političkom, sociokulturnom i ekološkom razvoju.

Pomoću spoznaja obrazovnih znanosti prikazana je teorija kurikuluma i objašnjene razlike između didaktike i teorije kurikuluma. Primjena Gagnéovog koncepta "uvjeta učenja" (kao dijela teorije kurikuluma) omogućila je da se konceptualizira "nastava usmjerena na učenika" i "nastava usmjerena na predmet" te identificiraju prednosti i ograničenja ova dva pristupa nastavi. Razumijevanje ovih koncepata važno je za optimalizaciju  organizacijske strukture obveznog (osnovnog) obrazovanja koja je u Hrvatskoj suboptimalna. Objašnjeno je zašto je optimalno trajanje primarnog obrazovanja (tzv. razredne nastave) 6, a ne 4 godine i zašto je optimalno trajanje osnovnog obrazovanja 9, a ne 8 godina. Prikazane su prednosti i nedostaci dva moguća modela produljenja obveznog obrazovanja u Hrvatskoj.

Na suboptimalnost hrvatskog sustava osnovnog obrazovanja upozoreno je u radovima Usporedba strukture i uspješnosti srednjeeuropskog i skandinavskog obrazovanja. Sociologija sela,  2006. 44, 172/173 (2/3), Cjeloživotno učenje i promjene u školovanju. Odgojne znanosti,  2008. 10, 2., Kvaliteta hrvatskog obrazovanja, Napredak, 2009. 150, 3/4. Kvaliteta predtercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na strukturu obveznog obrazovanja kao čimbenika njegove kvalitete, Sociologija i prostor, 197, 3, 449-470.

Edukološku analizu obrazovnih reformi u postkomunističkim zemljama pisac je objavio u radu Problems of reforming educational systems in post-communist countries (International Review of Education, 39, 5, 405-418. 1993).

Zbog referenci u području znanosti o obrazovnim sustavima bilo mu je povjereno vođenje više ekspertnih skupina za strateško planiranje obrazovanja u Hrvatskoj od kojih je najvažnije vođenje ekspertne skupine Vlade Republike Hrvatske koja je izradila strategiju razvitka obrazovanja RH (Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju, 2000.-2001.) i Državni pedagoški standard (2006.-2007.).

Teorijski uvidi u funkcioniranje obrazovnih sustava pripomogli su da se ostvari nekoliko sistemskih pretpostavki važnih za jačanje istraživačkih i kadrovskih kapaciteta za uspješnija interdisciplinarna istraživanja obrazovnog sustava i za pokretanje interdisciplinarnih studija obrazovanja. To su:

1) uspostava novog interdisciplinarnog znanstvenog polja Obrazovne znanosti u sustavu znanstvenih područja i polja u RH,

2) osnivanje znanstvene institucije za interdisciplinarna istraživanja obrazovanja (Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu),

3) uspostava nastavne sveučilišne jedinice za diplomsko i poslijediplomsko interdisciplinarno studiranje obrazovanja (Odsjek za obrazovne studije Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

Pri uspostavi novog znanstvenog polja Obrazovne znanosti, važnu je ulogu odigrala Akademija odgojnih znanosti Hrvatske. U svibnju 2001. godine Akademija je pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu organizirala znanstveni skup pod nazivom Redefiniranje odgojnih znanosti na kojemu je Nikola Pastuović održao uvodno predavanje pod naslovom Sustav edukacijskih znanosti. U njemu je izložen teorijski okvir i argumentacija zbog koje je nužno, pored polja Pedagogije (u ono vrijeme Odgojne znanosti), osnovati polje "edukacijske znanosti". Ta su nastojanja u konačnici i dovela do uspostave novog interdisciplinarnog polja Obrazovne znanosti i pojedinih Metodika nastavnih predmeta (vidi argumentaciju u tekstu što ga je o tome, kao član radne skupine Akademije, napisao u vidu prijedloga Nacionalnom vijeću za znanost………).  LINK >

Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja nastao je na poticaj Nikole Pastuovića 2001. godine kada je obnašao dužnost voditelja ekspertne skupine Vlade Republike Hrvatske za strategiju razvoja obrazovanja u Hrvatskoj (vidi Poziv… LINK >).  Makar se za tu ideju zauzimao još od vremena kada je vodio Komisiju za reformu obrazovnog sistema Ministarstva prosvjete RH 1990. godine, no uvjeti da se ta ideja ostvari stekli su se tekar desetljeće kasnije.  Bez razumijevanja i potpore tadašnje prodekanice za nastavu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (profesorice Vlaste Vizek Vidović) i vodstva Instituta za društvena istraživanja Zagreb (dr. sc. Nikole Skledara i dr. sc. Branislave Baranović) te potpore znanstvenih vlasti, Centra ne bi bilo. U njemu je Nikola Pastuović obnašao dužnost prvog predsjednika Znanstvenog kolegija Centra. U Centru je tijekom proteklih godina realiziran opsežan istraživački program što se odnosi na strukturne probleme hrvatskog školstva, pitanja nacionalnog kurikuluma, vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća učenika i unaprjeđivanje učiteljstva u Republici Hrvatskoj. Posljednjih nekoliko godina vodio je u Centru projekt Podizanje i ujednačavanje kvalitete obveznog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Rezultati navedenih istraživačkih projekata poslužili su pri izradi Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije  koju je Hrvatski sabor usvojio 2015. godine.

Odsjek za obrazovne studije Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastao je pod vodstvom Nikole Pastuovića 2005. godine transformacijom tadašnjeg Odsjeka za pedagošku, psihološku i didaktičku izobrazbu nastavnika. Djelokrug je Odsjeka proširen s pedagoške i psihološke izobrazbe predmetnih nastavnika na ustrojavanje diplomskih i poslijediplomskih interdisciplinarnih studija obrazovanja prema uzoru na studije obrazovanja na institutima i koleđima za obrazovanje u zapadnim zemljama. Time je stvoren institucionalni okvir za takvo djelovanje za što bi trebalo osigurati i odgovarajuće programske i kadrovske uvjete.

1

2

3

Psiholog & Pedagog

Professor emeritus

Dr.sc.